HRVATSKA I V4

15. 10. 29
posted by: Super User
Hitovi: 1998

Višegradska skupina (ili četvorka, skraćno V4) Udruženje je četiriju srednjeeuropskih država: Mađarske, Slovačke, Češke i Poljske oformljeno na sastanku 14.02.1991. u mađarskoj utvrdi/dvorcu Višegrad. Inicijator okupljanja bio je tadašnji čehoslovački predsjednik Vaclav Havel, koji je imao viziju udruživanja socijalističkih srednjoeuropskih zemalja u svrhu

zaštite zajedničkih gospodarskih interesa (razvoj prometne infrastrukture, poticanju slobodne trgovine i suradnje na energetskom planu). V4 države su 1. svibnja 2004. po stale članice Europske unije. U lipnju svake godine po kružnom sustavu izmjenjuje se država predsjedavateljica. zemalja u svrhu zaštite zajedničkih gospodarskih interesa (razvoj prometne infrastrukture, poticanju slobodne trgovine i suradnje na energetskom planu). V4 države su 1. svibnja 2004. po stale članice Europske unije. U lipnju svake godine po kružnom sustavu izmjenjuje se država predsjedavateljica.

Višegrad je odabran iz povijesnih razloga. U njemu su se 1339. godine sastali vladari Mađarske (kralj Karlo Robert bio je i vladar Kraljevine Hrvatske), Bohemije i Poljske, te sklopili ugovor o uzajamnoj pomoći i suradnji.

Zemlje Višegradske skupine zajedno imaju 64 milijuna stanovnika (t.j. 13 % ukupne EU populacije) i ostvaruju zavidno visoki gospodarski rast. Od ulaska u EU do 2013. g. udvostručile su BDP, izvozna bilanca rasla je trostruko brže nego u ostalim („starim“) zemljama članicama, a prihodi vanjskotrgovinske razmjene sa zemljama izvan EU se učetverostručio.

Sa zemljama Višegradske skupine Hrvatska ima višestoljetnu zajedničku povijest, pa bi već i zato trebala biti dio te skupine, odnosno njena peta članica i time se definitivno odvojiti od „regiona“ u koji ju stare političke strukture zadnjih 15 godina uporno guraju, a koji ni u kojem pogledu nije naš civilizacijski krug. Slično misli i mađarski ministar vanjskih poslova, Tibor Navracisca, što je na redovnom godišnjem sastanku Skupine u rujnu 2014. godine formulirao riječima kako smatra „...korisnim razmotriti proširenje formata V4 pridruživanjem Hrvatske i Slovenije“.

Europska unija Hrvatsku očito ne doživljava kao dio zapadnog EU svijeta, nego kao 'lokomotivu' zapadnog Balkana. Dakle, smješta nas u prostor u kojem smo silom prilika (i vlastite gluposti) boravili 100-tinjak godina, ali s kojim ustvari nemamo ništa zajedničkog. I zbog toga, Višegradska skupina za Hrvatsku predstavlja mogućnost definitivnog odvajanja od Balkana.

Interesi vječnih političkih rivala, Rusije i SAD, sudaraju se upravo na istočnom, rubnom dijelu EU, dakle na prostoru V4 skupine. Veliki dijelovi Europe energetski su ovisni o ruskom plinu, pa bi Hrvatska, zbog svoga geološkog položaja na južnom kraku V4 skupine, mogla imati značajnu važnost kao energetsko čvorište na Sredozemlju i postati nezaobilazni čimbenik energetske sigurnosti. Preduvjet za to, izgradnja je LNG terminala na otoku Krku. I naravno, politička mudrost hrvatske Vlade.

Zahlađenje odnosa između Rusije i zemalja članica NATO-a, potaknulo je razmišljanja o obrambenoj važnosti Višegradske skupine kao tampon zone. Članice EU-a nemaju jedinstvenu obrambenu politiku prema prijetnjama izvana. Nad nesposobnošću političara zaustaviti invaziju imigranata na Šengenske granice, svaki bi se razuman čovjek morao duboko zamisliti. NATO savez je, zbog svoje veličine, ne samo trom nego i heterogen. Sve je to navelo na razmišljanje o osnivanju posebne interventne postrojbe Višegradske skupine. Ugovor je potpisan 2011., a formiranje postrojbi planiran je do sredine 2016. godine. Postrojba će djelovati samostalno, pod zapovjedništvom Poljske i biti će izuzeta iz zapovjednih struktura NATO-saveza. Zanimljivo i znakovito!

Aktivnosti predsjednice Kolinde Grabar Kitarović

[V4 + RH] Tijekom dvodnevnog sastanka na vrhu Predsjednica je s predsjednicima država Višegradske skupine vodila razgovore koji određuju budućnost naših država, ali i ovog dijela kontinenta, dotičući se tema migracija, klimatskih promjena, energetike te sigurnosti i stabilnosti našeg susjedstva, prostora Jugoistočne Europe.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je na 70. općoj skupštini Ujedinjenih naroda u New Yorku koja se održavala od 25. rujna do 1. listopada 2015. Tom se prigodom obratila Općoj skupštini na plenarnom zasjedanju već prvi radni dan samita o održivom razvoju, govoreći odmah nakon Pape, a pripala joj je čast govoriti kao prva po redu predsjednica jedne države članice EU-a.

Početna zamisao o okomici Jadran-Baltik izazvala je veliko zanimanje crnomorskih država članica Europske unije, Bugarske i Rumunjske. Na inicijativu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, održan je pripremni sastanak inicijative „Jadran – Baltik – Crno more“.

Na sastanku su sudjelovali predstavnici svih 11 pozvanih država članica Europske unije, i to predsjednici Bugarske, Poljske i Rumunjske, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Slovačke, ministri vanjskih poslova Estonije, Latvije, Litve i Mađarske, stalni predstavnici pri UN-u Austrije i Slovenije, te politički tajnik Ministarstva vanjskih poslova Češke. Sastanku su nazočili i predsjednik Atlantskog vijeća Sjedinjenih Američkih Država Fred Kempe, te izvršni potpredsjednik Atlantskog vijeća Damon Wilson koji su, nastavno na prošlogodišnje izvješće Atlantskog vijeća „Upotpunjavanje Europe – Od koridora Sjever – Jug do energetske, transportne i telekomunikacijske unije“, podržali inicijativu Predsjednice za jačanje srednjoeuropske suradnje.

Predsjednica je predstavila koncept ove neformalne inicijative koja ide za ojačavanjem sveukupne srednjoeuropske suradnje, političke, gospodarske, infrastrukturne i sigurnosne. Najavila je održavanje prvog sastanka inicijative, na proljeće 2016. godine u Republici Hrvatskoj, koja bi okupila državnike, stručnjake i poslovnu zajednicu kako bi se na istome mjestu okupili svi sudionici zainteresirani za moguće zajedničke projekte.

Portal „www.jadran-baltik.de“ pozdravlja inicijativu predsjednice Kolinde Grabar Kitarević i daje joj svu moguću podršku na putu ostvarenja njenih planova.

Urednistvo jadran-baltik.de

Leave your comments

Post comment as a guest

0
Your comments are subjected to administrator's moderation.
terms and condition.
  • No comments found